O projektu

READ-INg for CuLtUres across Borders sudjeluje šest partnera (CulturePolis, Helenska zaklada za kulturu, IT Study, Društvo slovenskih pisaca, Naklada Sandorf i IED) iz pet različitih zemalja (Grčke, Mađarske, Slovenije, Hrvatske i Cipra). Projekt je proizašao iz potrebe da naše društvo opskrbimo vještinama i znanjem nužnim za brz i lak oporavak nakon krize.

U READ-IN-CLUB-u, književna umjetnost i institucija knjižnih klubova i čitateljskih zajednica, zajedno sa snagom digitalne tehnologije, snažni su promicatelji neformalnog učenja i dijaloga te stvaraju poticajno kulturno okruženje u kojem se ljude potiče na inovacije i učinkovito cjeloživotno učenje.

U tom kontekstu, READ-IN-CLUB se obraća profesionalcima u knjižnoj industriji koji organiziraju i koordiniraju rad čitateljskih klubova ili drugih obrazovnih aktivnosti vezanih za književnost: piscima, autorima, prevoditeljima, ravnateljima i predstavnicima privatnih i javnih knjižnica, moderatorima čitateljskih/knjižnih klubova, voditeljima književnih organizacija i nakladničkih kuća, izdavačima i urednicima. 

Ciljevi

Ciljevi projekta su:

  1. razvijanje međusektorske suradnje utemeljene na vrijednostima EU koje stvara i prenosi književna umjetnost,
  2. rješavanje izazova integriranja obrazovnog aspekta čitateljskih klubova za socijalno uključivanje i međukulturalni dijalog u „digitalni, post-COVID plan“ dionika knjižarske industrije,
  3. osposobljavanje koordinatora čitateljskih klubova usavršavanjem njihovih didaktičkih vještina i digitalnih kompetencija kako bi postali „književni mentori“ međukulturnog dijaloga,
  4. razvoj i izrada digitalne platforme čitateljskog kluba te inovativnih materijala za obuku i metodologije sadržaja kako bi se uspješno zadovoljile i osnažile potrebe koordinatora čitateljskih klubova i njihovih zajednica na svim razinama.

Na čemu se projekt temelji?

Temelji projekta READ-IN-CLUB su:

Književnost i vrijednosti EU

Književnost je važan način stvaranja svijeta, promišljanja, jačanja, kao i stvaranja normi i vrijednosti prema kojima građani žive (Baumbach, 2009.). Važnost književnosti u prepoznavanju i prenošenju najosnovnijih europskih vrijednosti, kao što su demokracija, ljudska prava, sloboda, poštovanje, jednakost, inkluzija i tolerancija, oblikovana je i uspostavljena u EU kroz niz inicijativa. Reprezentativni primjer je nagrada EU za književnost (EUPL) koja ima za cilj zaštititi i promicati bogatu kulturnu i jezičnu raznolikost EU, poticati zajedničke europske vrijednosti i potaknuti konkurentnost naših kulturnih i kreativnih sektora. U sličnom smislu, Literature Across Frontiers (LAF), europska platforma za književnu razmjenu, prevođenje i raspravu o politici, posvećena je razvoju međukulturalnog dijaloga kroz književnost.

Doista, „europska književnost je temeljni dio našeg kulturnog identiteta i doprinosi stvaranju zajedničkog kulturnog prostora kroz prevođenje“, kako je rekao Valer-Daniel Breaz, rumunjski ministar kulture i nacionalnog identiteta, na proslavi EUPL 2019. (izvor).

Čitateljski klubovi kao okruženje za cjeloživotno učenje

Književna umjetnost i institucija knjižnih i čitateljskih klubova pripadaju kreativnom i kulturnom sektoru (KKS) i snažno promiču neformalno učenje i dijalog, osiguravaju slobodu izražavanja, kreativnosti i inovativnosti, promiču inkluziju i uklanjaju društvene i kulturne barijere. Prema studiji UNESCO-a (2019.), afirmativna kulturna okruženja, kao što su knjižni klubovi, vjerojatnije će potaknuti ljude da iskoriste prilike za korištenje i daljnji razvoj znanja i vještina te postanu neovisni i učinkoviti cjeloživotni učenici.

Obrazovno kritička i društveno bitna uloga čitateljskih skupina prepoznata je i u akademskim studijama poput etnografskog istraživanja DeNela Rehberga Sedoa (2002): „U okruženju knjižnog kluba čitatelji mogu zadovoljiti potrebu za povećanjem znanja, njegovati ljubavi prema knjizi i stvarati međusobnu povezanost.”

Društveni utjecaj pandemije na kulturni i kreativni sektor

Kreativni i kulturni sektor, zajedno s knjižnom industrijom, jedan je od segmenata društva koji su najviše pogođeni krizom uzrokovanom pandemijom bolesti COVID-19: poznata je činjenica da su knjižnice bile zatvorene u gotovo SVIM europskim zemljama u travnju 2020. (UNESCO, 2020.).

Društveni utjecaj ove krize je ogroman: interakcija između ljudi je snažno pogođena, dok građani EU-a proživljavaju iskustvo „nove normalnosti” ostanka kod kuće i života u karanteni, stavljajući na taj način europske vrijednosti umjetnosti i kulture društvene kohezije, inkluzije, interkulturalnog dijaloga, sudjelovanja zajednice, razumijevanja „drugog” i tolerancije, pred veliki izazov.

U svjetlu gore navedenog, a u okviru odgovora programa Erasmus+ na situaciju uzrokovanu COVIDOM-19, ciljevi projekta READ-IN-CLUB su:

  • razvoj međusektorske suradnje na temelju vrijednosti EU, a koje stvara i prenosi književna umjetnost,
  • rješavanje izazova integriranja obrazovnog aspekta čitateljskih klubova za socijalno uključivanje i međukulturalni dijalog u „digitalni, post-COVID plan” dionika knjižarske industrije,
  • osposobljavanje koordinatora čitateljskih klubova usavršavanjem njihovih didaktičkih vještina i digitalnih kompetencija kako bi postali „književni mentori“ međukulturnog dijaloga,
  • razvoj i izrada digitalne platforme čitateljskog kluba te inovativnih materijala za obuku i metodologije sadržaja kako bi se uspješno zadovoljile i osnažile potrebe koordinatora čitateljskih klubova i njihovih zajednica na svim razinama.

Ciljane skupine

Kako bi ispunili ove ciljeve, ciljane skupine kojima se projekt izravno bavi su profesionalci iz knjižarske industrije koji organiziraju i koordiniraju aktivnosti čitateljskih klubova ili drugih obrazovnih aktivnosti vezanih uz književnost:

  • pisci, autori i prevoditelji,
  • ravnatelji i predstavnici privatnih i javnih knjižnica,
  • moderatori čitateljskih/knjižnih klubova,
  • voditelji književnih organizacija i nakladničkih kuća, izdavači i urednici

Konačno, projekt bi se trebao provoditi transnacionalno kako bi se podržala paneuropska nastojanja za oporavak i razvoj kreativnog i kulturnog sektora nakon krize, stvaranjem kreativnih i inovativnih rješenja kao rezultat plodne i snažne suradnje između različitih organizacija u EU. Štoviše, transnacionalni pristup koji promiče READ-IN-CLUB od iznimne je važnosti zbog svog temeljnog koncepta: interkulturalnog dijaloga između različitih kultura i nacionalnih identiteta u ujedinjenom kontekstu Europske unije. U tom duhu, transnacionalna komponenta READ-IN-CLUB-a usklađena je s nedavno pokrenutim Planom oporavka za Europu (2020.) i „Strategijom za međunarodne kulturne odnose 2016.”, doprinoseći tako odgovoru EU-a na pandemiju COVID-19 i društvene izazove koji su se s njom pojavile.